Demanti Centralne izborne komisije BiH
Sarajevo, 17.01.2023. godine - U Dnevniku 2 RTVFBiH emitiranom dana 16.01.2023. godine u 19:30 sati objavljen je prilog o mogućem razrješenju članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, u kojem svoj komentar daje i Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH, koji se u zadnje vrijeme veoma često pojavljuje u javnom prostoru sa svojim ličnim nerjetko veoma različitim interpretacijama pojedinih odredbi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Tako, pored ostalog, konstatuje: „Može doći do isteka mandata prije isteka, opozivom, u skladu sa zakonom“ .
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine demantira netačne izjave gdina Vehida Šehića i obavještava javnost da pravni institut „opoziva“ članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ne postoji u Izbornom zakonu BiH, niti u bilo kom drugom zakonu.
Opoziv kao postupak smjene javnih funkcionara, a koji se provodi prije isteka vremena na koje su izabrani, mora biti propisan ustavom i zakonima i predviđen za isključivo vanredne situacije. U našem pravnom poretku opozivom se vrši smjena samo inokosnih predstavnika izvršne vlasti, a nikada kolektivnih organa, i to najčešće načelnika općina, odnosno gradonačelnika gradova, o čemu odlučuju birači.
Centralna izborna komisija BiH je svjesna činjenice da pojedini politički subjekti i stranački dužnosnici intenzivno vode kampanju protiv članova Centralne izborne komisije BiH, ali to ne bi trebao biti razlog za javnu promociju zakonski nepostojećih, izmišljenih konstrukcija, od strane onih koji u javnom prostoru nastupaju kao neovisni politički analitičari.
Centralna izborna komisija BiH apeluje na medije i javnost da imaju kritički otklon prema takvim interpretacijama izbornog zakonodavstva.
Jedini regulator zakonitog rada Centralne izborne komisije BiH jeste Sud Bosne i Hercegovine. I ovom prilikom ističemo da je u periodu od raspisivanja izbora do kraja 2022. godine, u vezi sa izbornim procesom, Apelacionom odjelu Suda BiH uloženo 467 žalbi na odluke Centralne izborne komisije BiH od čega je Sud BiH u 457 slučajeva potvrdio odluku Centralne izborne komisije BiH ili u procentima 96% što samo po sebi govori o zakonitosti rada Centralne izborne komisije BiH. Samo u pojedinim slučajevima u 2022. godini Sud BiH je u cjelosti ili djelimično uvažio žalbe, i to u nekim spornim slučajevima u kojima je i Centralna izborna komisija BiH bila u dilemi, kao što su npr. bile kasne izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Visoki predstavnik, a koje se prije svega odnose na zloupotrebe javnih resursa i lažno predstavljanje.