Neistiniti medijski navodi obmanjuju javnost
Radi tačnog i objektivnog informiranja javnosti o izbornom procesu u Bosni i Hercegovini Centralna izborna komisija BiH je dužna reagirati i demantirati neistinite navode objavljene u člancima u dnevnim novinama „Dnevni Avaz“ i na istoimenom portalu dana 26.10.2020. godine pod naslovom „CIK BiH je saučesnik u izbornim malverzacijama?!“ i ponovo jučer, 28.10.2020. godine i danas, 29.10.2020. godine pod naslovom „Nakon pisanja Avaza, donesena nova odluka CIK BiH će ipak tražiti pomoć za provjeru birača izvan BiH“.
Neistinite informacije se odnose na dostavljanje Izvoda iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH Vijeću ministara BiH, Ministarstvu pravde BiH i drugim državnim organima koje navode, kao i o navodnoj sjednici Centralne izborne komisije BiH održanoj 23. septembra ove godine, sa prijedlogom traženja međunarodne pravne pomoći.
Članom 6.8 Izbornog zakona BiH je propisano, ako izborna komisija smatra da je učinjeno krivično djelo koje se odnosi na izborni proces, dužna je to djelo prijaviti nadležnom tužilaštvu. Prilikom podnošenja prijave, izborna komisija navodi i dokaze koji su joj poznati, te preduzima potrebne mjere da bi se sačuvali tragovi navodno učinjenog krivičnog djela, predmeti kojima je ili pomoću kojih je učinjeno to djelo i drugi dokazi.
Članom 4. Odluke o postupanju Centralne izborne komisije BiH sa ciljem osiguranja tačnosti, ažurnosti i integriteta Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH, kao i sprečavanja zloupotreba u vezi sa glasanjem izvan BiH, je propisano da u skladu sa Zakonom o pružanju međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, Centralna izborna komisija BiH inicira podnošenje zamolnice zemljama u kojima su registrirani birači za glasanje van BiH.
Već iz naprijed navedenog je jasno, da Centralna izborna komisija BiH nije organ koji sprovodi istragu, te nije ovlaštena državnim organima dostaviti zamolnicu kao što se to netačno objavljuje u članku od 26.10.2020. godine.
Naprotiv, Centralna izborna komisija BiH je dužna, ukoliko smatra da je učinjeno krivično djelo, isto prijaviti nadležnom tužilaštvu, navesti dokaze koji su joj poznati, te preduzeti potrebne mjere da bi se sačuvali tragovi navodno učinjenog krivičnog djela, predmeti kojima je ili pomoću kojih je učinjeno to djelo i drugi dokazi.
Na 70. (hitnoj) sjednici održanoj 28.10.2020. godine, na osnovu Odluke o postupanju Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine s ciljem osiguranja tačnosti, ažurnosti i integriteta izvoda iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine kao i sprječavanje zloupotreba u vezi sa glasanjem izvan Bosne i Hercegovine koju je Centralna izborna komisija BiH usvojila 19.10.2020. godine, kao i na osnovu Zakona o pružanju međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvrima („Sl. Glasnik BiH, br. 53/09 i 58/13), jednoglasno je usvojen Zaključak o postupanju Centralne izborne komisije BiH u slučaju postojanja indicija o počinjenju krivičnih djela u izbornom procesu.
Navedeni, zakonit zaključak podrazumjeva obavezu Centralne izborne komisije BiH da ukoliko smatra da je u postupku registracije birača za glasanje izvan BiH učinjeno krivično djelo uz dostavljene dokaze inicirati kod nadležnih tužilaštava u BiH podnošenje zamolnica za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima zemljema u kojima su registrirani birači van Bosne i Hercegovine, a u skladu sa procedurama propisanim navedenim Zakonom o pružanju međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima.
Centralna izborna komisija BiH svoje postupanje zasniva isključivo na zakonima, te propisno usvojenim odlukama i stavovima, što će bez obzira na političke i druge pritiske zasnovane na netačnim informacijama, nastaviti činiti i u budućnosti.